Danijela Šečić: Autentično brendiranje između identiteta i strategije – kako mali brendovi grade sustave s dušom | (she)shares Intervju

Kako je započeo tvoj profesionalni put u brendiranju?

Moja priroda je uvijek bila u smjeru znatiželje i osluškivanja. Imala sam uvijek različite interese i jednom prilikom sam vidjela oglas za volontere za turistički projekt u Mostaru. S obzirom da volim svoj grad, bilo mi je jako drago vidjeti da netko radi nešto u smislu promocije grada. U sekundi sam se odlučila da želim biti dio toga.

Krenula sam kao fotograf i video editor. Kasnije me znatiželja vodila kroz digitalni dizajn, a zadnjih 5 godina sam u strateškom dijelu. Uvidjela sam da brendovi imaju problem jer ne definiraju suštinu i koja je to velika ideja koja stoji iza tog brenda.

S kojim se izazovima tvoji klijenti obično suočavaju i kako s njima surađuješ?

Najčešče moji klijenti nemaju širu sliku svog brenda. Smatraju da je brend paleta boja, logo i to je to. Brend je puno više od toga, a svaka osoba koja stoji iza svog brenda shvati u jednom momentu da brend nije bilbord na kojeg lijepomo naše ponude, sadržaj, boje.

Iz toga strateškog pristupa pomažem malim brendovima i pojedincima da im brend postane kreativna praksa, a ne poslovna nužnost – svakodnevna prilika da svoj unutarnji svijet prevede u oblike koji pozivaju na povezivanje i razumijevanje.

Kada poštujemo ovaj proces, naši brend neumorno radi u našu korist, privlačeći ljude koji rezoniraju s našom autentičnom kreativnom frekvencijom, a istovremeno prirodno filtriraju one koji ne rezoniraju.

Ovaj proces prolazim sa svojim klijentima tako što shvatim njihove izazove i želje i onda zajedno radimo na njihovom brendu kroz kraću brainstorming radionicu, ili kroz mentorski rad koji traje par mjeseci, a neki su samo zainteresirani za vizualni aspekt svog brenda. Onaj inicijalni kaos “bacamo na stol” i izvlačimo esecijalno kako bi njihov brend dobio fokus i bio u skladu ne samo sa osobom koja stoji iza tog brenda, nego i sa ciljanom skupinom ljudi.

Spominješ na svojim društvenim mrežama da je izgradnja brenda holistički pristup. Što to točno znači?

Naš brend nije bilbord na kojeg lijepimo naše ponude, usluge, sadržaj, paletu boja. Volim koristiti različite metafore kako opisati brend, ali za ovu priliku koristit ću metaforu muzeja. Muzej ima svoj glavni ulaz. Prostor je organiziran tako da ima različite eksponate sa različitim tematskim obilježjem. Hodnici vode osobu od jednog eksponata do drugog na intuitivan način. To su različiti elementi koji čine tak muzej kompleksnim sustav koji priča priču.

Ovako moramo shvatiti i svoj brend. Skup elemenata koji su u službi brenda kako bi stvorili određenu atmosferu i “vibe” i privukli ljude koji s nama rezoniraju. Sve to ostvarujemo kroz intuitivno korisničko iskustvo.

Zato kažem da je brend holistički pristup jer uključuje puno više elemenata od palete boja, odabir fonta i logotipa. Brend se ne gradi izvana prema unutra. Polazna točka je tvoj identitet i odatle proizlaze vizuali, ton, energija i smjer. Za mene brend je živi organizam, a ne katalog; kreativnost je krvotok, a sve što kreiraš dio je jednog većeg ekosustava koji raste zajedno s tobom.

Što tebe, Danijelu Šečić, izdvaja od drugih mentora?

Izgradnja brenda nije nametanje vanjskih formula – radi se o otkrivanju onoga što već postoji i davanju mu strukture i glasa. Osobne priče, iskustva, perspektive i zanimljivosti koje svi posjedujemo – nisu samo vrijedne, nego su nezamjenjivi diferencijatori.

Brend gradim u skladu koja stoji iza tog brenda: Što ovu osobu ili mali biznis čini jedinstvenima? Koja su iskustva oblikovala njihovu perspektivu? Koji mali trenuci sadrže velike uvide o tome kako vide svijet?

Moj rad postoji na sjecištu kreativnog identiteta i strategije – pomažući malim brendovima da pretvore ono što jesu u sustave koji pokreću ljude i održavaju utjecaj.

Kako se rodila ideja za Doars Studio i koja su osobna iskustva oblikovala način na koji danas pristupaš brendiranju i dizajnu?

Ideja za Doars Studio nije nastala odjednom, već kao postupno shvaćanje da se mnogi talentirani ljudi skrivaju iza nedovršenih brendova i fragmentirane komunikacije. S vremenom je postalo jasno da im ne nedostaje samo logotip ili paleta boja, već način da prenesu tko su u jasnu, samouvjerenu prisutnost.

Osobno, rad u različitim ulogama i kontekstima dovelo me do saznanja da se strategija i kreativnost često tretiraju kao odvojeni svjetovi. Doars je nastao iz želje da ih spoji: da izgradi brendove gdje unutarnja arhitektura – uvjerenja, priče, ideje i psihologija – izravno oblikuje vanjski izraz – dizajn, poruku i iskustvo. Moj proces je strukturiran tako da prvo ide duboko, tako da svaki vizualni element ili riječ koja izađe iz procesa ima jasan razlog za postojanje.

Veliki utjecaj na način na koji Doars danas radi je vidjeti koliko poduzetnika i kreativaca sumnja u sebe jer se ne uklapaju u tradicionalni kalup “korporativnog” brendiranja. Umjesto da ih se pokuša ugurati u predložak, cilj je postao stvoriti prostor u kojem je njihova jedinstvenost strategija. Zato rad uravnotežuje strukturu s kreativnom slobodom: klijentima daje čvrst sustav, ali s dovoljno igre i ljudskosti da je njihov brend produžetak njih samih.

Imate iskustvo rada i sa stranim i domaćim klijentima. Kako izgleda usporedba tržišta i poslovnog mentaliteta na tim područjima?

Rad sa stranim i domaćim klijentima istaknuo je fascinantne razlike u načinu na koji brendovi pristupaju svom identitetu i rastu – oblikovane kulturnim kontekstom, zrelošću tržišta i poslovnim ritmovima.

Domači klijenti često posluju u manjim ekosustavima vođenim odnosima gdje povjerenje i osobna povezanost nadmašuju blještave taktike. Mentalitet je praktičan i oprezan: poduzetnici daju prioritet brzim rješenjima, ali mnogi se bore s pretjeranom lokalizacijom svog brenda, što otežava dolazak do klijenata van opcije “po preporuci.

Kod stranih klijenata, tempo je brži i sa većom konkurencijom, sa smjelijim mentalitetom usmjerenim na diferencijaciju u prenatrpanim digitalnim prostorima. Klijenti očekuju uglađene, trendovski svjesne vizualne elemente unaprijed, ali često zanemare “zašto” iza njih, što dovodi do generičkih rezultata. Ipak, tržište nagrađuje autentičnost kao istaknuti element, pa rad prvo dublje zalazi u kreativni identitet – otkrivajući jedinstvene premise o postojanju brenda – prije nego što se krene sa dizajnom. To stvara brendove koji se osjećaju globalno, a opet osobno.

Doars vjeruje da je „autentičnost najjača prednost brenda.“ Kako autentičnost zapravo izgleda u praksi za male brendove i solo poduzetnike?

Autentičnost za male brendove i solo poduzetnike je dosljedna nit gdje se tvoj pravi glas, vrijednosti i osobitosti pojavljuju na svakoj dodirnoj točki, stvarajući magnetsko povjerenje, a ne umjetno.

Kako to izgleda svakodnevno:

• poruke koje odražavaju tvoju priču: umjesto generičkih tvrdnji “pomažemo ti da rasteš“, to bi trebalo biti ovako nešto “Ovo sam izgradila nakon što sam se doživjela burnout u korporativnom svijetu. Sada pojedincima da izgrade brend koji je u skladu s njima.“ To privlači klijente koji rezoniraju s tvojim putovanjem.
• vizuali ukorijenjeni u tvojoj biti: suptilni izbori koji šapuću „ovo sam ja“ bez vrištanja za pažnjom.
• interakcije koje su u skladu sa tvojom vizijom: ako tvoj brend obećava dubinu, tvoji e-mailovi zaranjaju u stvarne uvide, a ne u prodajne prezentacije; ako je razigrano, tvoji odgovori na društvenim mrežama izazivaju radost. Nedosljednost brzo ubija povezanost.

Govoriš o „kreativnom identitetu“ kao nešto što dolazi prije vizualnog aspekta. Kako pomažeš klijentima da otkriju tko su oni zapravo kao brend prije nego što se dotakneš bilo kakvog dizajna?

Kreativni identitet počinje iznutra prema van – to je jedinstveni ritam tvojih uvjerenja, iskustava i kreativnog načina razmišljanja koji pokreće sve ostalo, mnogo prije nego što se pojavi bilo koji logotip ili boja.

Unutar svog procesa imam poseban I.D.E.A. proces koji vodi klijente kroz različite faze. U posebno osmišljenima fazama pomažem klijentima u prelasku s autopilota na namjerno samoizražavanje. To znači duboke, vođene razgovore i refleksivne vježbe: mapiranje osobnih priča, utvrđivanje onoga što ih osvjetljava (a što ih iscrpljuje) i identificiranje “velike ideje” ili premise koju samo oni mogu posjedovati. Ovdje nema predložaka – radi se o iskopavanju suštine koja čini da se njihov brend djeluje kao jedan živi ekosustav.

Mnogi poduzetnici osjećaju se izgubljeno u svom brendiranju i porukama. Koje su najčešće pogreške koje vidiš i kako im pomažeš doći do jasnoće?

Poduzetnici se često osjećaju raspršeno jer se brendiranje tretira kao to-do lista, a ne kao povezani sustav, što dovodi do poruka koje vode u različitim smjerovima i vizualnih elemenata koji ne jačaju srž.

Najčešće pogreške koji vidim:

• juranje za trendovima umjesto suštine: kopiranje viralne estetike ili popularnih riječi razvodnjava njihov jedinstveni glas i stapaju se s bukom umjesto da se ističu.
• nagađanje publike: obraćanje „svima“ rezultira nejasnim porukama; bez jasnog idealnog profila klijenta, sve se čini generičkim i bez cilja.
• pristup koji prvo stavlja vizualne elemente: početak s logotipima ili Canva predlošcima prije definiranja tvog „zašto“ stvara neusklađenost – lijepo, ali besmisleno.
• nedosljedne dodirne točke: objave na društvenim mrežama, web stranica, e-mailovi pričaju malo drugačiju priču, s vremenom narušavajući povjerenje.

Brendiranje se često doživljava kao „samo logo“ ili „samo marketing“. Kako objašnjavaš dublju ulogu brendiranja u oblikovanju odnosa, odluka i rasta poslovanja?

Brendiranje je nevidljiva nit koja strance pretvara u lojalne ambasadore – daleko izvan logotipa ili reklamne kampanje, to je emocionalna arhitektura koja vodi kako se ljudi osjećaju prema tebi, vjeruju ti i biraju te iznova i iznova.

U svojoj srži, brendiranje oblikuje odnose stvaranjem poznatog i rezonaniranja: dosljedan glas i vizualni elementi solo poduzetnika postaju “sigurna luka” u moru istovjetnosti, potičući povezanost prije bilo kakve prodaje. Utječe na odluke kroz suptilnu psihologiju – boje, riječi i iskustva pripremaju mozak za “da”, usklađujući izbore s težnjama publike (sjeti se kako Appleov minimalizam signalizira vrhunsku kreativnost). Za rast poslovanja, snažno brendiranje doprinos na više načinai: jasnoća privlači prave klijente, smanjuje odljev kupaca i skalira usmenu predaju, pretvarajući jednokratne kupce u preporuke.

Za ljude koji samostalno grade svoj brend, koja su tri snažna pitanja za refleksiju koja mogu koristiti kako bi uskladili svoj brend s onim što zaista jesu?

Za solo poduzetnike koji grade svoj brend, ova tri pitanja za refleksiju vode izravno do usklađivanja (osmišljena su kako bi otkrila tvoju autentičnu jezgru bez previše razmišljanja ili vanjske buke):

• Što me najviše motivira u mom poslu, a što me iscrpljuje? To otkriva tvoj istinski izvor energije, osiguravajući da poruka tvog brenda pojačava strast umjesto da forsira fasadu užurbanosti.
• Kad bi me se moglo pamtiti samo po jednom uvjerenju ili priči s mog putovanja, što bi to bilo? Destilira tvoju jedinstvenu premisu – “veliku ideju” koja postaje srce tvog brenda.
• Kome najviše želim služiti i koju transformaciju im jedinstveno obećavam? Izoštrava fokus publike i obećanje, pretvarajući nejasno “svi” u magnetsku specifičnost koja gradi stvarne veze.

Kakvu ulogu ima tehnologija u tvom radu, posebno AI?

Tehnologija igra sporednu ulogu u Doars Studiju pojačavajući ljudski uvid i kreativnost bez zamjene dubine autentičnog otkrivanja brenda.

To je alat koji može pomoći u mnogim zadacima i automatizaciji, istraživanju i kreiranju sadržaja. Umjetna inteligencija osigurava da mali brendovi učinkovito skaliraju bez gubitka svoje duše.

Rizik? Prekomjerno oslanjanje stvara generički rezultat; mi se suprotstavljamo tako što AI-ju dajemo tvoj jedinstveni “puls brenda”, a zatim ih usavršavamo psihologijom i intuicijom za rezultate koji su prepoznatljivi prema našem klijentu.

Imaš li savjet za poduzetnike koji razmišljaju o ulaganju u brending?

Ulaganje u brendiranje jedan je od najpametnijih poteza koje poduzetnik može napraviti. To je temelj koji trud pretvara u laganu privlačnost.

Za male brendove i solo poduzetnike, brendiranje nije trošak; to je alat prepoznatljivosti na prenatrpanim tržištima. Ako se pravilno izvede, pojašnjava tvoje pozicioniranje, privlači idealne klijente i povećava rast kroz preporuke. Dati pažnju brendiranju i na nekoj osnovnoj, manjoj razini je bolje nego ne razmišljati o tom nikako. Jer, brendiranje se događa bez obzira je li ulažemo resurse u njega ili ne.

Danijela Šečić pokazuje da brendiranje ne mora biti glasno ni trendovski prenaglašeno da bi imalo stvarni učinak. Kroz rad koji spaja kreativni identitet, psihologiju i strategiju, pomaže malim brendovima i solo poduzetnicama da razjasne tko su, što nude i zašto ih publika bira. Bez obzira djeluju li lokalno ili globalno, Danijelin pristup pretvara autentičnost u jasan sustav koji podržava fokus, povezanost i održiv rast.

(she)balkans je prisutan na svim popularnim platformama, tako da nas možete pratiti na način koji vam najviše odgovara:

• YouTube – @shebalkans – gledajte cijele epizode s titlovima i vizualnim sadržajem.

• Instagram – @shebalkans – vizualne priče, kreativni sadržaj i ekskluzivne najave epizoda.

• Facebook – shebalkans – najave, inspiracija i interakcija s pratiteljima.

• Facebook grupa – shebalkans grupa – pridružite se zajednici i uključite se u razgovore.

• TikTok – @shebalkans – kratki, zabavni i inspirativni video isječci iz podcasta i života u dijaspori.

• LinkedIn stranica – shebalkans – profesionalne priče, inspiracija i savjeti.

• LinkedIn grupa – shebalkans grupa – povežite se s drugim profesionalkama.

• Spotify – @shebalkans podcast – slušajte nas bilo gdje, bilo kada.

Bilo da volite slušati dok trenirate, gledati epizode uz doručak ili brzo provjeriti Instagram i TikTok prije spavanja, (she)talks podcast i (she)balkans platforme su tu da vas povežu, podrže i inspiriraju – na način koji vama najviše odgovara.