Život u Švedskoj, majčinstvo i istinita priča o gradnji online biznisa s Ernom Tutić-Škulj

„Nije to bila odluka donesena odjednom. Nekako sam uvijek zamišljala da ne radim nakon 35. godine. Nikako se nisam vidjela kako radim do 65. godine.“ Ernina vizija, međutim, nije bila prestati raditi, već stvoriti fleksibilnost. „Više sam razmišljala o tome da izgradim karijeru u kojoj mogu birati želim li raditi na određenim projektima, hoće li to trajati godinu dana ili šest mjeseci – da skupim sredstva za sljedeće razdoblje ili nešto slično.“

Put do online biznisa

„U glavi mi je stalno bilo to da nakon 35. neću raditi na ovaj tradicionalan način. Uvijek sam gledala neke online opcije, ali nisam pronašla ništa sve dok nisam započela s ovom.“ Situacija se dodatno promijenila nakon preseljenja u Švedsku i majčinstva. „Postala sam mama jednoj djevojčici, zatim dječaku, pa još jednom dječaku. Tada sam krenula u smjeru traženja države koja ženama s više djece nudi neku vrstu mirovinske sigurnosti.“

Švedska, međutim, ima drukčiji pristup. „Švedska potiče žene da rade i da s radom započnu što ranije. Naravno, sve je fleksibilno i možeš se organizirati kako ti odgovara – hoćeš li raditi 50 %, 25 % i slično. No očekuje se da žene budu aktivne i da ne zanemaruju svoju karijeru.“

Slučajno otkriće koje je promijenilo sve

„Sasvim slučajno na internetu sam vidjela oglas za ovaj poslovni model. Nekako sam se pronašla u njemu – odgovarao je mojim vrijednostima i mojoj pozadini.“ Posebno ju je privukla povezanost s njezinom strukom. „Po struci sam inženjerka kemijske tehnologije, a sada radim s uređajima za vodu. U suštini, to je snažno povezano s kemijom i bilo mi je jako blisko.“

Ne, nije piramidalna shema

Prije nego što objasnimo čime se Erna bavi, važno je razbiti jedan čest mit o online biznisu i network marketingu. Naime, ovaj se poslovni model često pogrešno povezuje s piramidalnim shemama. Erna to objašnjava ovako: „Ima negativnu konotaciju zato što ljudi nisu educirani. Nekako se još uvijek vuče taj period piramidalnih shema i zbog toga se network marketing i danas s njima povezuje.“

Međutim, Erna jasno razgraničava taj poslovni model od ustaljenih zabluda te naglašava da njezina odluka nema veze s napuštanjem struke: „Ne znači da sam ja napustila svoju karijeru. Ja se uvijek mogu vratiti svojoj struci. Evo, rekla sam – možda i doktorat upišem kad se budem osjećala spremnom za to.“

Što je high ticket affiliate marketing?

Govoreći o svom online biznisu, Erna precizno definira model kojim se bavi: „Ovo što ja radim je high ticket affiliate marketing, što znači da radim s visoko vrijednim uređajima. Od jedne prodaje možeš zaraditi od 500 do 5.000 eura.“

Drugim riječima, riječ je o radu s proizvodima visoke vrijednosti, gdje zarada raste s iskustvom i pozicijom u sustavu: „Naravno, što si duže u biznisu i što si više na toj ljestvici, više i zarađuješ.“

Ali nije sve u novcu

Ipak, financijska dobit nije jedini motiv. U središtu je fleksibilnost i način života koji ovakav online posao omogućuje: „Više to gledam kao ostvarivanje fleksibilnosti – da mogu živjeti onako kako sam cijeli život željela. Da radim na nekim projektima šest mjeseci, a onda godinu dana ne radim, putujem ili jednostavno uzmem vrijeme za sebe.“

Mit #1: Morat ćeš spamati sve ljude koje poznaješ

Danijela postavlja ključno pitanje koje mnogi imaju prije ulaska u network marketing – je li najveći problem samog početka to što će morati spamati ljude po inboxu i javljati se svima koje već poznaju. Međutim, Erna objašnjava da joj se kod ovog poslovnog modela upravo svidjelo to što se takav pristup uopće ne koristi.

Umjesto toga, posao se temelji na plaćenim oglasima, odnosno budžet-friendly oglasima na Meti. Na taj se način dolazi do ciljane publike – osoba s točno određenim interesima i lokacijama. Zahvaljujući društvenim mrežama, ciljna publika postaje cijeli svijet. Oglašavanje se može usmjeriti, primjerice, na Ameriku ili Švedsku, čak i ako osoba dolazi iz Bosne ili s Balkana, jer sve funkcionira na engleskom jeziku i dostupno je svima koji ga koriste.

Mit #2: To nije pravi posao

Danijela dijeli iskustvo koje je vrlo često na Balkanu, gdje se network marketing nerijetko doživljava kroz komentare poput: „Kakav ti je to posao, to nije posao.“ S druge strane, Erna objašnjava da na ovom biznisu radi svaki dan, jer svaki dan bez rada znači izgubljenu priliku za zaradu.

Riječ je o radu za sebe, ali o drugačijoj vrsti rada – onoj koja zahtijeva kontinuitet i osobnu odgovornost. Uz to, naglašava da je nužno graditi osobni brend i povezivati se s ljudima kako bi se izgradilo povjerenje. Suština posla leži u pomaganju drugima da prepoznaju priliku koja im može odgovarati.

Mit #3: To je uvaljivanje

Marketing i prodaja često imaju negativnu konotaciju – prodaja se doživljava kao uvaljivanje, a marketing kao manipulacija. Ipak, Tanja nudi drugačiju perspektivu, ističući da se ovdje radi o promjeni mindseta.

Umjesto klasične prodaje, fokus je na pomaganju ljudima i služenju njihovim stvarnim potrebama, kako bi unaprijedili svoj život. Ponekad je dovoljno biti odskočna daska – pomoći nekome da napravi mali pomak ili da bude tek jedan posto bolji. Kada se ta promjena dogodi u glavi, proces prodaje postaje prirodniji, smisleniji i autentičniji.

Korak 1: Besplatni webinar

„Prvo imamo besplatni webinar kako bi ljudi koji su zainteresirani mogli vidjeti o čemu se zapravo radi.“

Korak 2: Discovery proces

„Nakon tog webinara slijedi Discovery proces. Da bi mu se pristupilo, potrebno je uplatiti 88 eura. Riječ je o seriji videa u ukupnom trajanju od četiri sata, u kojima je doslovno sve objašnjeno – poslovni model, kompenzacijski plan i sam proizvod. Postoji i vrlo detaljan video o proizvodu, mislim da traje oko dva sata. Također se objašnjava zašto je dobro biti poduzetnik i na koji način prikupiti početna ulaganja.“

Korak 3: Step by step trening (šest tjedana)

„Nakon toga, ako se osoba odluči krenuti u ovaj biznis, pristupa step by step treningu u trajanju od šest tjedana. Trening se može prilagoditi vlastitom tempu jer je sve organizirano prema individualnim potrebama. Plan je da se radi svaki dan dva do tri sata kako bi se završio u šest tjedana, ali naravno – nitko te ne prisiljava.“

Važno je naglasiti i dodatnu podršku: „Imamo individualnu coaching sesiju jedan na jedan, gdje definiramo biznis i izrađujemo personalizirani poslovni plan – ovisno o tome kako osoba ulazi u biznis, s kojim paketom i kojom brzinom može očekivati rezultate.“

Korak 4: Kontinuirana podrška

„Nakon tih šest tjedana, kada biznis krene, imamo tjedne i mjesečne sastanke. Također postoje motivacijski sastanci unutar zajednice, gdje prolazimo teme poput uklanjanja ograničavajućih uvjerenja, motivacije te online i offline prodaje.“

Osim toga, zajednica se redovito okuplja i uživo: „Imamo i evente na različitim lokacijama – primjerice, krajem rujna imamo događaj u Malagi, a prošle godine bili smo na Tenerifima. To je ono što je posebno zanimljivo i lijepo u cijelom procesu.“

Govoreći o zaradi, Erna iznosi vrlo konkretne brojke. Objašnjava da se od jedne prodaje može ostvariti između 500 i 5.000 EUR, a u praksi je čest slučaj da ljudi već s prvom prodajom zarade do 2.500 EUR, što je, kako ističe, gotovo ravno jednoj mjesečnoj plaći. Uz vlastito iskustvo navodi i primjer iz svoje zajednice: žena koja je u biznisu tri godine danas ostvaruje mjesečne prihode između 20.000 i 30.000 eura. Iako se tri godine na prvi pogled čine dugim razdobljem, Erna naglašava da to u kontekstu izgradnje ozbiljnog online biznisa zapravo i nije mnogo.

Uspoređujući takav model s tradicionalnim zaposlenjem, Erna se osvrće na svojih deset godina iskustva u području kontrole kvalitete, radeći u tekstilnoj i automobilskoj industriji. Ni približno, kaže, nije dosegla takvu razinu primanja, čak ni radeći u Švedskoj. Prema njezinu mišljenju, takva je zarada u klasičnom sustavu moguća tek na visokim upravljačkim pozicijama, koje sa sobom nose znatno veće odgovornosti i pritisak. Ipak, naglašava da uspjeh ne dolazi sam od sebe. Potrebni su dosljednost, kontinuitet u radu i spremnost da se bude prisutan za ljude koji dalje razvijaju biznis, kao i volja da se proces vodi vlastitim primjerom. Na to se nadovezuje i Tanja, ističući da se često ne vidi pozadina takvih rezultata – ništa ne dolazi bez truda, fokusa i razine angažmana usporedive s bilo kojim drugim poslom.

Zašto voda?

Erna objašnjava da njezina povezanost s vodom proizlazi iz struke. Kao inženjerka kemijske tehnologije željela je diplomski rad posvetiti upravo vodi, no u tom trenutku to u Bosni i Hercegovini nije bilo prihvaćeno. Iako je tada radila na drugim temama, danas se ponovno vratila kemiji, što joj otvara prostor za daljnje istraživanje i profesionalni razvoj u smjeru koji ju je oduvijek zanimao.

Što radi uređaj za ionizaciju vode?

U svom radu koristi uređaje za ionizaciju vode, pri čemu nastaje tzv. hydrogen-rich voda, odnosno voda bogata hidrogenom. Procesom elektrolize mijenja se pH vrijednost, ali i sama struktura vode. Rezultat je drugačija kristalna struktura koja se, kako objašnjava, drugačije apsorbira u organizmu.

Problem s klorom u vodi

Jedan od važnih aspekata na koji Erna upozorava jest uklanjanje klora iz vode. Prema njezinim riječima, klor može utjecati na dehidrataciju organizma. Paradoks je u tome da pijemo vodu kako bismo se hidrirali, dok voda s visokim udjelom klora može imati suprotan učinak i dodatno isušivati tijelo.

Istodobno, Erna naglašava važnost ravnoteže. Institucije i države vode računa o dozvoljenim količinama klora i njegovoj sigurnosti. Međutim, dugoročni i kontinuirani unos, prema njezinu iskustvu, s vremenom može početi djelovati na načine koji nisu poželjni.

Moguće posljedice

Kao jedan od primjera navodi sve češću pojavu atopijskog dermatitisa. I ona i njezina obitelj suočili su se s tim problemom, koji povezuje s klorom u vodi. Klor, kako ističe, isušuje kožu, ali i organizam iznutra, što se s vremenom može manifestirati kroz različite kožne i zdravstvene tegobe.

Slučajan odabir

Ernina priča o preseljenju započinje posve neočekivano. Prvotni plan bio je odlazak u Njemačku, zemlju za koju su se ona i suprug sustavno pripremali. Suprug je pohađao tečaj njemačkog jezika, dok se Erna oslanjala na znanje stečeno još u osnovnoj školi. Istodobno se prijavljivala na brojne oglase putem LinkedIna, aplicirajući na gotovo sve pozicije za koje je smatrala da odgovaraju njezinu profesionalnom profilu.

U tom je procesu naišla i na oglas švedske kompanije Northvolt, koja je tada tražila interne praktikante za ljetni period od dva mjeseca. No slijedi detalj koji danas prepričava sa smijehom. Vidjevši naziv tvrtke, bez dodatnog istraživanja pretpostavila je da se nalazi u Norveškoj. U motivacijskom pismu čak je navela kako bi voljela doći i posjetiti Norvešku.

Tek kada su je pozvali na razgovor, ponovno je otvorila prijavu i detaljnije proučila čime se tvrtka bavi. Tada je shvatila da se Northvolt zapravo nalazi u Švedskoj, a ne u Norveškoj. Ta je pogreška cijelu situaciju učinila pomalo apsurdnom, ali i, kako će se kasnije pokazati, sudbinskom.

Prvi dojmovi

Unatoč svemu, otišla je u Švedsku na planirana dva mjeseca. Prvi dojmovi bili su teški. Iskustvo joj u početku nije bilo ugodno, dapače – bilo je izrazito izazovno. Bila je sama, bez ikakvih poznanstava, a dodatni problem predstavljala je činjenica da joj radna dozvola prvih mjesec dana nije bila dovršena, zbog čega nije mogla ni započeti s radom.

Veći dio tog razdoblja provela je zatvorena u stanu. Kako sama priznaje, nije tip osobe koja će sama istraživati grad, a bez prijatelja i poznatih lica osjećaj izolacije bio je još izraženiji. Došla je sama, bez ikakve mreže podrške, što je cijelo iskustvo učinilo emocionalno zahtjevnim.

Okretnica

U jednom se trenutku našla pred vrlo konkretnim pitanjima – gdje će živjeti i kako dalje. Tada joj se javio čovjek koji je primijetio njezinu poruku i činjenicu da dolazi iz Bosne te joj ponudio pomoć u pokušaju rješavanja situacije. Taj se kontakt pokazao kao jedna od ključnih prekretnica.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, usporedba između dvaju radnih okruženja postala je jasna. U Švedskoj je osjetila drukčiji odnos prema radu i ljudima. Ideje su se cijenile, doprinos se prepoznavao, a zahvalnost je bila sastavni dio svakodnevice. Nadređena joj se redovito zahvaljivala na uloženom trudu i inicijativi, kao i ostatak tima.

Za Ernu je to bilo gotovo šokantno iskustvo, osobito u usporedbi s radnim okruženjem u Bosni i Hercegovini, gdje se zahvalnost rijetko izražava naglas. Upravo je ta razlika ostavila snažan dojam i dugoročno utjecala na njezinu odluku o daljnjem profesionalnom i životnom smjeru.

Jedna od prvih stvari koja je Ernu iznenadila u Švedskoj bila je kultura zahvalnosti i poštovanja na radnome mjestu. Zahvalnost je ondje dio svakodnevice – doprinos se prepoznaje, a tim funkcionira kao cjelina. U usporedbi s iskustvom iz bosanskih tvrtki, gdje se zahvalnost rijetko izgovara naglas, to joj je djelovalo gotovo nevjerojatno.

Poseban šok doživjela je tijekom trudnoće, kada joj je šefica jasno rekla da više ne dolazi na posao te da radi isključivo od kuće. Čak i u situacijama kada je Erna željela fizički doći riješiti određeni problem, odgovor je bio jasan i bez kompromisa – sigurnost trudnice je prioritet. Briga sustava bila je veća od njezine vlastite potrebe da se dokaže.

Sličan osjećaj pratila ju je i tijekom porođaja. Danijela opisuje porođaj kao iskustvo nalik spa-centru, razliku koju je teško objasniti nekome tko je prošao balkanski zdravstveni sustav. Ne radi se o ljudima, već o sustavu koji nema kapacitet pružiti više bez temeljite reforme. Erna ističe koliko bi voljela da svaka žena može proći trudnoću i porođaj bez stalnog pritiska, straha i grubih komentara koji su, prema iskustvima njezinih prijateljica, na Balkanu česti i često bez takta.

Važnu ulogu ima i odnos prema djeci. Djeca su vani bez obzira na vremenske uvjete – u vrtićima, ali i nakon njih – što rezultira snažnijim imunitetom i većom otpornošću. Rjeđe su bolesna, manje koriste antibiotike i općenito djeluju otpornije.

U svakodnevici se osjeća i poznata švedska fika kultura. Pauze za kavu ondje su gotovo svetinja i ne preskaču se, što je Erni u početku bilo pomalo komično. Radne navike su jasne i strukturirane, no zanimljivo je da su upravo Balkanci – uz Poljake i Nijemce – često bili oni koji dolaze najranije, koriste klizno radno vrijeme i pokazuju snažan radni ritam.

Istovremeno, Balkanci su bili i najglasnija, najveselija ekipa. Jutarnje kave bile su ispunjene smijehom, do te mjere da su kolege stranci često ustajali od smijeha, dok je Balkancima takav humor bio posve normalan dio svakodnevice.

Boravak u Švedskoj dodatno je osvijestio koliko Balkanci često zaboravljaju cijeniti vlastitu tradiciju i kulturu. Erna prepričava situaciju u kojoj su pitali Šveđanina koje je njihovo tradicionalno jelo, a odgovor je bio – tortilja. Taj trenutak otvorio je prostor za usporedbu s bogatstvom balkanske kuhinje, povijesti i identiteta, na koje bi, kako kaže, trebali biti ponosni. Posebno joj je značilo što su je kolege često ispitivali o Bosni i njezinoj kulturi. Radne navike Balkanca izdvajaju. Ljudi s ovih prostora su vrijedni, uporni i navikli snalaziti se u teškim okolnostima. Odrastanje u nestabilnim sustavima razvija otpornost i sposobnost prilagodbe. Dok su u Švedskoj procesi linearni i jasno definirani, Balkanci su navikli na kaos i improvizaciju, što im daje prednost u nepredviđenim situacijama.

Ipak, život u Švedskoj ima svoje izazove. Jezik je jedan od njih, iako gotovo svi govore engleski. Erna priznaje da još nije naučila švedski jer za to nije imala stvarnu potrebu, budući da je radila u internacionalnom okruženju, a Šveđani se rado prebacuju na engleski i čak zahvaljuju na prilici da ga vježbaju.

Zdravstvo je još jedna često spominjana tema. Iako se mnogi žale, Erna ima pozitivna iskustva, dijelom jer nije imala velika očekivanja. Danijela to dodatno pojašnjava kroz perspektivu da je švedski sustav izvrstan jednom kada uđeš u njega i kada ti je stvarno potrebna pomoć. Razlika leži i u činjenici da je opće zdravstveno stanje ljudi na Balkanu lošije, što sustavi poput švedskog uzimaju u obzir i prema tome su prilagođeni.

Kako spojiti majčinstvo troje djece, preseljenje iz Bosne u Švedsku i gradnju uspješnog online biznisa? Erna Tutić-Škulj dijeli iskrenu priču o network marketingu, životu u skandinavskoj zemlji i tome zašto je voda mnogo više od H2O. Kroz njezino iskustvo saznajte kako kombinirati obitelj, karijeru i osobne ambicije, čak i tisućama kilometara daleko od doma.

U petoj epizodi (she)talks podcasta platforme (she)balkans, Erna Tutić-Škulj, poduzetnica i inženjerka kemijske tehnologije iz Bosne i Hercegovine koja sada živi u Švedskoj, otvara temu koja mnoge fascinira, ali i plaši: network marketing kao put do financijske slobode, fleksibilnosti i osobnog razvoja.

Erna je majka troje djece i osnivačica uspješnog online biznisa. Međutim, njezina priča nije samo o zaradi i postotcima. Umjesto toga, to je priča o pronalasku ravnoteže između majčinstva, karijere i osobnog rasta, dok živiš u novoj kulturi i okruženju.

Tijekom razgovora s Tanjom i Danijelom, Erna razbija mitove o network marketingu i objašnjava kako žene mogu započeti vlastiti online biznis bez straha i s jasnom strategijom. Nadalje, dijeli praktične savjete i inspirativne primjere za sve koji žele pokrenuti online poslovanje i ostvariti financijsku neovisnost.

Na kraju, Erna priča o kulturološkim razlikama između Balkana i Skandinavije, uključujući poslovne navike, životne stilove i svakodnevne izazove, koje su je duboko iznenadile i oblikovale njezin pristup životu i poslu.

Ernina priča nije bajka o brzom bogatstvu ili savršenom životu u inozemstvu. To je realna priča o ženi koja je imala viziju, poduzela konkretne korake i danas uživa u fleksibilnosti koju je oduvijek željela. Istovremeno, to je priča o majčinstvu u Skandinaviji, o kulturološkim razlikama koje iznenađuju i o lekciji da je prvi korak uvijek najteži, ali i jedini koji donosi promjenu. Bez obzira želite li pokrenuti online biznis, preseliti se u drugu zemlju ili pronaći više fleksibilnosti u životu, Ernin savjet je jasan: pokušajte napraviti prvi korak. Ne morate sve znati; kasnije će se stvari posložiti.

Hvala vam što ste bili dio ove epizode. Čujemo se uskoro!

(she)balkans je prisutan na svim popularnim platformama, tako da nas možete pratiti na način koji vam najviše odgovara:

• YouTube – @shebalkans – gledajte cijele epizode s titlovima i vizualnim sadržajem.

• Instagram – @shebalkans – vizualne priče, kreativni sadržaj i ekskluzivne najave epizoda.

• Facebook – shebalkans – najave, inspiracija i interakcija s pratiteljima.

• Facebook grupa – shebalkans grupa – pridružite se zajednici i uključite se u razgovore.

• TikTok – @shebalkans – kratki, zabavni i inspirativni video isječci iz podcasta i života u dijaspori.

• LinkedIn stranica – shebalkans – profesionalne priče, inspiracija i savjeti.

• LinkedIn grupa – shebalkans grupa – povežite se s drugim profesionalkama.

• Spotify – @shebalkans podcast – slušajte nas bilo gdje, bilo kada.

Bilo da volite slušati dok trenirate, gledati epizode uz doručak ili brzo provjeriti Instagram i TikTok prije spavanja, (she)talks podcast i (she)balkans platforme su tu da vas povežu, podrže i inspiriraju – na način koji vama najviše odgovara.